Prof. dr. sc. Adrijanom Barićem: „Pokretanjem Centra kompetencija stvorila bi se osnova za dizajn čipova u Hrvatskoj“
01.09.2023
Tehnologija je danas neizostavan dio naše svakodnevnice. Sve oko nas pokreće tehnologija, a tehnologiju pokreću - čipovi. Oni se bili i glavna tema razgovora s prof. dr. sc. Adrijanom Barićem, koji je objavio zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) na svojoj web stranici.
Foto: Unsplash
Barić je redoviti profesor na FER-u, zaslužan je za pokretanje suradnje s industrijom i realizaciju mnogih inovativnih istraživačkih projekata. U razgovoru je prvo pojasnio proces izrade čipa te istaknuo da ciklus proizvodnje čipova ima nekoliko faza: dizajn, procesiranje i mjerenje (testiranje). „Sam dizajn čipa traje minimalno tri mjeseca ako je to već nešto što radite i ako se radi o jednostavnijem čipu. Kada radite posve novi ili napredniji dizajn to je bar šest mjeseci do godinu dana i više, ovisno o složenosti. Nakon toga se čip procesira oko 3-4 mjeseca i tada mjeri za što je potrebna napredna i specifična, obično skupa oprema. Tek tada dobijete prvu informaciju što ste napravili, radi li čip dobro ili ne. Za novi čip potrebna su najmanje tri takva ciklusa prije nego čip dođe na tržište. Osim vremena i znanja, ovaj proces zahtijeva puno ulaganja“, naglasio je profesor.
Što se tiče velike nestašice čipova koju smo nedavno doživjeli na svjetskoj razini, a koja je negativno utjecala na niz industrija, Barić kaže da je ulaganje u kvalitetnu tvornicu za proizvodnju čipova u rangu 20 milijardi dolara. „Radi se o izrazito skupim i naprednim strojevima, ali i znanjima, cijelom ekosustavu. Takva tvornica radi 24/7, svaki dan u godini. Za Hrvatsku primjerice nema smisla graditi takvu tvornicu, ali ono što ima smisla je fokusirati se na prvi korak u ciklusu proizvodnje čipova, a to je dizajn čipova“, naglasio je Barić.
Govoreći o proizvodnji čipova u svijetu, istaknuo je da je Europa, kao i SAD, dugo bila orijentirana na profit i prebacivala je proizvodnju u Aziju. Danas zato azijske zemlje imaju ekspertizu, dobru edukaciju, znanje i predvode proizvodnju čipova. „Tajvan proizvodi preko 60 posto svjetskih čipova, pri čemu preko 90 posto najnaprednijih čipova kakvi se koriste primjerice u autonomnim vozilima. Europa konzumira 20 posto svjetske proizvodnje čipova, velik dio toga vezan je za automobilsku industriju, a proizvodi samo 10 posto potrebne količine čipova i tu dolazi do izraženog deficita. Ipak, stvari se mijenjaju. EU se sprema donijeti europski akt o čipovima kako bi se prevladala nestašica poluvodiča, ali i ojačalo tehnološko vodstvo i razina proizvodnje čipova u EU“, istaknuo je profesor Barić. Dodao je da je Europski akt o čipovima odlična stvar i za Hrvatsku kao članicu EU. Kako je pojasnio, u skladu s tim aktom, jedan od ciljeva je u svakoj zemlji članici EU otvoriti Centar kompetencije za poluvodiče, mikroelektroniku i dizajn elektroničkih sustava. „Pokretanjem takvog Centra stvorila bi se osnova za dizajn čipova u Hrvatskoj. Centar bi pružao usluge gospodarstvu, omogućio pristup alatima, ali i znanjima za dizajn i testiranje čipova da prve firme mogu dizajnirati svoje čipove. FER sada radi na poslovnom planu rada Centra kompetencija budući da u tim područjima ima daleko najviše iskustva u Hrvatskoj“, rekao je Barić.
U Hrvatskoj, smatra, postoje mnoge firme koje bi imale direktnu korist od Centra kompetencija. To su firme koje se bave dizajnom elektroničkih sklopova i sustava, njih 50-ak, neke su veće poput Rimca sa svojim sustavima baterijskih napajanja, Ericssona Nikole Tesle koji se bavi RF dizajnom vezanim za mobilne sustave i 5G mreže, Končar, ali i mnoge druge poput Orqe, ByteLab-a. „Svima, pogotovo manjim firmama, dobro će doći podrška Centra kompetencija u infrastrukturi i znanju. Bit će im omogućeno provoditi inovacije tamo gdje im je dosad zbog financijske barijere bilo nemoguće - na razini čipa“, poručio je profesor FER-a na kojem studenti uče o dizajnu čipova već od 3. godine preddiplomskog studija i kroz dvije godine diplomskog studija te tako zapravo dobivaju tri godine praktičnog iskustva u dizajnu čipova.
Što se, pak, budućnosti čipova tiče, kaže da oni postaju sve manji, a sve precizniji i imaju sve više funkcija, ali i dalje razumnu cijenu. „Ogromna su ulaganja u ovu industriju i tek treba vidjeti što će biti iduće“, poručio je u razgovoru za FER profesor Barić.