Hrvatskoj će do 2035. trebati više od 300.000 radnika
23.04.2025
Hrvatska se suočava s velikim izazovima na tržištu rada koji su posljedica smanjenja broja stanovnika, njegovog starenja te brzog tehnološkog napretka, a procjena je da će do 2035. trebati više od 300.000 radnika, piše Tportal.hr.
Foto: Ilustracija Freepik
Kako je istaknuto na nedavno održanoj konferenciji 'Suočavanje s nedostatkom radne snage, znanja i vještina u Hrvatskoj', održanoj u organizaciji predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Svjetske banke, u posljednjih deset godina gotovo je 400.000 stanovnika manje, a prema projekcijama očekuje se da će se u sljedećih trideset godina njihov broj dodatno smanjiti za 19 posto. Do 2050. udio starijih od 65 godina mogao bi dosegnuti 30 posto, dok se s druge strane očekuje da će do 2035. Hrvatska trebati više od 300.000 radnika kako bi mogla odgovoriti na brze promjene na tržištu rada, pri čemu će sve veći naglasak biti na zelenim i digitalnim radnim mjestima.
Anna Akhalkatsi, direktorica Svjetske banke za EU, poručila je da poboljšanjem javnih politika s ciljem iskorištavanja punog potencijala domaće radne snage, privlačenjem stranih radnika s različitim vještinama i poboljšanjem vještina sadašnjih i budućih radnika, Hrvatska može stvoriti uvjete za snažniji gospodarski rast i veću konkurentnost. Naime, manjak raspoloživih kvalificiranih radnika jedna je od glavnih prepreka investicijama privatnog sektora i bržoj zelenoj tranziciji, a prisutan je u ključnim sektorima gospodarstva kao što su turizam, građevinarstvo i industrija. Taj manjak je jedan od glavnih ograničavajućih čimbenika u pružanju usluga kao što su informacijske i komunikacijske tehnologije, zdravstvo te socijalna i dugotrajna skrb. Stručnjaci Svjetske banke za rješavanje problema nedostatka radne snage i vještina hrvatskim nositeljima politika sugeriraju višedimenzionalna rješenja, ističe Tportal.hr, koja uključuju i povećanje participacije na tržištu rada pružanjem ciljanih usluga za manje aktivne skupine kao što su mladi, stariji, niskokvalificirani, žene i migranti. Mlade bi tako trebalo dodatno informirati, proširiti im mogućnosti stažiranja i naukovanja, pružiti poticaje za poslodavce, a bespovratna sredstva za samozapošljavanje dopuniti edukacijama o poduzetništvu. Sudjelovanje žena bi se moglo povećati poboljšanjem dostupnosti skrbi za djecu, proširenjem mreže ustanova dugotrajne skrbi, podržavanjem žena u poduzetništvu i izradom rodno osjetljivih aktivnih politika zapošljavanja. Naposljetku, piše Tportal, za bolju integraciju migranata stručnjaci smatraju da bi trebalo izraditi novu migracijsku strategiju, poboljšati propise kojima se uređuje rad agencija za zapošljavanje, uložiti u tečajeve jezika i kulture te proširiti centre koji bi na jednom mjestu pružali integrirane usluge. Iz Svjetske banke poručuju i da je ključno razviti vještine u skladu s potrebama zelenih i digitalnih industrija, proširiti model cjelodnevne škole i modernizirati kurikulume, jačati industrijska partnerstva i poboljšati profesionalno usmjeravanje te poboljšati programe usavršavanja, prekvalifikacije i cjeloživotnog učenja.
Voditeljica predstavništva EK-a u Hrvatskoj Zrinka Ujević je izjavila da je pitanje radne snage i vještina radnika jedan od važnih elemenata europske konkurentnosti, a za njeno jačanje je važno ulagati u tržište rada koje se mora prilagođavati novim izazovima.
Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš rekao je da je Hrvatska, uz pomoć i europskih fondova, poglavito Europskog socijalnog fonda, preokrenula trendove na tržištu rada, pa tako ima rekordno mali broj nezaposlenih te rekordnu zaposlenost. Tu je i inovativni sustav vaučera, koje mogu koristiti i zaposleni i nezaposleni, a s ciljem stjecanja dodatnih vještina to je učinilo već gotovo 40 tisuća građana. Vidiš je istaknuo i da se u tržište rada ulaže i u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), gdje su mjere usmjerene na stjecanje vještina u zelenim i digitalnim industrijama, izvijestio je Tportal.hr.
Izvor: Tportal.hr