Dizalice topline - sve češće rješenje za grijanje i hlađenje

09.10.2024

Iako je u 2023. u odnosu na 2022. godinu na europskom tržištu dizalica topline došlo do pada prodaje, njihova primjena ipak raste, piše Energetika-net.com. U tome osobito prednjače zemlje sa sjevera Europe kao što je Finska, a nekoliko je razloga za to: nerazvijenost plinske mreže, povoljne cijene električne energije i hladna klima. Naglasio je to Jussij Hirvonen, izvršni ravnatelj Finske udruge za dizalice topline (SULPU) na 5. tematskom danu o dizalicama topline koji je 19. rujna održan u Zagrebu, u organizaciji Hrvatskog udruženja za dizalice topline.

Foto: Ilustracija Freepik

U pokrivanju ukupnih potreba za grijanje u Finskoj dizalice topline su na drugom mjestu s udjelom 16 posto, a do sada je ugrađeno čak 1,6 milijuna takvih uređaja raznih izvedbi (najviše je onih zrak - voda). U Finskoj se ugrađuje 150 000 - 200 000 novih uređaja godišnje, a poticaji za njihovu ugradnju iznose u prosjeku 2500 - 7000 eura po projektu. Uz to, izvještava Energetika-net.com, velikom zanimanju za ugradnju dizalica topline doprinosi i organizacija tržišta, gdje gotovo i nema veleprodaje, a sve u vezi s projektiranjem, ugradnjom, puštanjem u pogon i servisiranjem takvih sustava grijanja može se riješiti na jednom mjestu prema načelu 'ključ u ruke'. To je sve u skladu s ciljevima Finske za ostvarivanje klimatske neutralnosti u narednim desetljećima, koja bi do 2029. godine trebala u cijelosti napustiti ugljen u proizvodnji električne i toplinske energije, a do 2035. postati ugljično neutralna.

Zbog zahtjeva nove Direktive o energetskim svojstvima zgrada (EPBD), dizalice topline će u godinama koje dolaze biti sve češće i u Hrvatskoj. Kako je to napomenula dr. sc. Marina Malinovec Puček iz Energetskog instituta Hrvoje Požar, odredbe iz mnogih članaka te Direktive itekako idu na ruku povećanju njihove primjene pa će tako od 1. siječnja 2028. godine sve novoizgrađene javne zgrade morati biti u izvedbi ZEB, što znači da neće smjeti uzrokovati nikakve emisije stakleničkih plinova, a to će od 1. siječnja 2030. vrijediti za sve nove zgrade. Istodobno, očekuje se da se na razini cijele Europe od 2040. godine više ne koriste kotlovi na fosilna goriva, a već od 1. siječnja sljedeće godine njihova se ugradnja više ni na koji način neće poticati.

Da Hrvatska ipak ne zaostaje mnogo za Europom kada se radi o primjeni dizalica topline, najbolji su dokaz nekoliko zanimljivih projekata ostvarenih u proteklom razdoblju. Dobri primjeri su Gradski bazen u Dubrovniku i kompleks tvrtke Žito kraj Osijeka, s najvećim geotermalnim poljem dizalica topline u Hrvatskoj, ali i vodeći domaći proizvođač dizalica topline - tvrtka Frigo Plus, ističe portal Energetika-net.com.

Izvor: Energetika-net.com