DZS: U srpnju proizvođačke cijene industrijskih proizvoda porasle 7,9 posto

16.08.2021

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u srpnju su porasle za 7,9 posto u odnosu na isti mjesec lani, što je njihov najveći skok još od travnja 2011., pokazuju novi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U odnosu na lipanj, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u srpnju su bile 1,3 posto više. Statistika pokazuje da su na rast proizvođačkim cijena dobrim dijelom utjecale cijene energije. Naime, ako se usporede proizvođačke cijene industrijskih proizvoda za industriju ukupno, isključujući energiju, tada su u srpnju u usporedbi s lipnjem one više za 0,4 posto, a u usporedbi s lanjskim srpnjem za 2,3 posto. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na inozemnom tržištu u srpnju su mjesečnoj razini porasle za 1,1 posto, a na godišnjoj za 6,9 posto. Na domaćem su tržištu proizvođačke cijene u srpnju porasle za 1,5 posto u odnosu na lipanj, što je najviša mjesečna stopa rasta od prosinca 2016.

Prema glavnim industrijskim grupacijama, u srpnju su u usporedbi s lipnjem na domaćem tržištu proizvođačke cijene energije porasle za 3,4 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,7 posto, intermedijarnih proizvoda za 0,5 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,3 posto, dok cijene kapitalnih proizvoda zadržale stabilnost.

Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, na domaćem su tržištu na mjesečnoj razini najviše porasle cijene u rudarstvu i vađenju za 8,9 posto, u prerađivačkoj industriji za 1,2 posto, u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za jedan posto, te u opskrbi vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša za 0,1 posto.

Statistika rast proizvođačkih cijena na godišnjoj razini na domaćem tržištu registrira od veljače ove godine, od kada njihov rast neprestano ubrzava te je od svibnja stopa iznad sedam posto – u svibnju ove u odnosu na svibanj prošle godine proizvođačke su cijene na domaćem tržištu porasle za 7,3 posto, u lipnju za 7,8 posto, a u srpnju je zabilježen daljnji porast, za 8,7 posto u odnosu na lanjski srpanj. Srpanjska stopa rasta ujedno je i najveći godišnji rast od travnja 2011.

Prema glavnim industrijskim grupacijama, na godišnjoj su razini na domaćem tržištu najviše porasle proizvođačke cijene energije, za 25,8 posto.

Proizvođačke cijene intermedijarnih proizvoda u srpnju ove u odnosu na srpanj prošle godine više su za 4,9 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,3 posto, kapitalnih proizvoda za 1,7 posto i netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,6 posto.

Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, na godišnjoj razini su najviše, za 129 posto, porasle proizvođačke cijene u rudarstvu i vađenju, ponajviše pod utjecajem vađenja sirove nafte i prirodnog plina koje bilježi rast za čak 310,2 posto.

Proizvođačke cijene u prerađivačkoj industriji su u odnosu na srpanj prošle godine više za 5,7 posto. U okviru prerađivačke industrije najveći rast bilježe cijene u proizvodnji rafiniranih naftnih derivata, za 44,4 posto, a slijede cijene proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda s rastom za 14,4 posto.

Na domaćem su tržištu proizvođačke cijene u opskrbi vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša na godišnjoj razini porasle a 1,4 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 0,1 posto.

„Prelijevanje rasta proizvođačkih cijena na potrošačke cijena s određenim vremenskim odmakom je neizbježno, ali treba imati na umu da se ne događa jednoznačno i u punom intenzitetu. Naime, košarica roba za izračun proizvođačkih cijena uvelike razlikuje od košarice koja se koristi za izračun inflacije potrošačkih cijena pri čemu je najveći utjecaj energije. Rastuće cijene kod proizvođačkih intermedijarnih dobara, uobičajene za uzlazni ekonomski ciklus nakon recesije, tek se u manjem obujmu i s određenim vremenskim odmakom prelijevaju na potrošačke cijene. S druge strane trajni i netrajni proizvodi za široku potrošnju ne pokazuju značajniju dinamiku rasta i zaista nisu na povišenim razinama. Stoga, s tog aspekta ne prijeti prelijevanje na potrošačka dobra i usluge“, zaključuju analitičari RBA u komentaru koji prenosi N1.