IRT 3000

Sadržaj

Umjesto 6 posto BDP-a u obrazovanje ulažemo 3,5 posto

07.11.2016

Razvoj nijednog društva ne može ići brže od razvoja njegovog sustava obrazovanja. Školstvo se nalazi pred velikim izazovima u digitalnom dobu i u modernizaciju školskog sustava i kontinuiranu izgradnju kompetencija nastavnika potrebno je investirati značajna sredstva.

Razvoj nijednog društva ne može ići brže od razvoja njegovog sustava obrazovanja. Školstvo se nalazi pred velikim izazovima u digitalnom dobu i u modernizaciju školskog sustava i kontinuiranu izgradnju kompetencija nastavnika potrebno je investirati značajna sredstva.

.O_OBRAZOVANJU_Vedran_Mornar_2.thumb-300x200.JPG

Hrvatska će, s obzirom na situaciju u kojoj se nalazi državni proračun, teško odgovoriti na ove izazove, pogotovo ako ne uspije povući novac koji je na raspolaganju iz strukturnih fondova EU. Nove generacije mogu obrazovati samo kompetentni nastavnici u dobro opremljenim školama i zato je ključ reforme upravo u profesorima, zaključci su to panel rasprave u sklopu konferencije „eSkills for Job 2014“. - Želimo otvoriti pitanje kako ugraditi informatičke vještine u naše kurikulume. Kad o tome govorite na generalnoj razini, svi se slažu kako je isto neophodno. No, kad krenete ozbiljno razgovarati o samoj provedbi, sve stane. Želja nam je u obrazovanje neizbježno ugraditi digitalne vještine, kako korisničke, tako i profesionalne - rekao je Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra. Ministar obrazovanja Vedran Mornar je iznio svoju viziju osnovnog i srednjeg obrazovanja za digitalno doba u Hrvatskoj. Strategija obrazovanja je donesena i naglasila je značaj ICT-a u obrazovanju, no kroničan su problem financije i trenutačno se u obrazovanje umjesto 6 posto BDP-a ulažemo 3,5 posto , a taj se iznos smanjuje. -Najveći je problem što djeca iz škola izlaze s površnim znanjima te ne znaju samostalno razmišljati i rješavati probleme. Upravo bi promjena kurikuluma trebala promijeniti i način razmišljanja te rasteretiti učenike – rekao je Mornar, no dodao da je iznos od 10 milijuna kuna koji je za tu svrhu rezerviran za iduću godinu „smiješno malen“. Projekt e-škole financirat će se dijelom iz strukturnih fonodova EU, a prvotni iznos od 270 milijuna eura je sada prepolovljen na 130 milijuna eura u narednih sedam godina od čega velik dio ide za edukaciju nastavnika. S realizacijom se kreće, rekao je ravnatelj Carneta Zvonimir Stanić, 1.siječnja 2015. i za iduću godinu su u proračunu osigurana tri milijuna eura , a na raspolaganju je još 13,5 milijuna eura iz fondova EU. Ciljevi projekta su dovesti brzi internet do svake škole, napraviti interne žične i bežične mreže, digitalizirati nastavne sadržaje te educirati nastavnike za korištenje svih e-sadržaja.

ar©tur 2021