Održan je 29. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin
07.11.2016
Već tradicionalno, u Opatiji, u organizaciji Centra za plin Hrvatske d.o.o. i Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) u Kongresnom centru Grand Hotela Adriatic u Opatiji od 7. do 9. svibnja održan je 29. međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin.
Već tradicionalno, u Opatiji, u organizaciji Centra za plin Hrvatske d.o.o. i Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) u Kongresnom centru Grand Hotela Adriatic u Opatiji od 7. do 9. svibnja održan je 29. međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin. Trodnevna međunarodna plinska konferencija i izložba okupila je oko 500 sudionika iz čak 22 zemlje Europe i svijeta. Bili su to uglavnom stručnjaci za plin i energetiku te menadžeri vodećih europskih i svjetskih energetskih kompanija, znanstvenici s uglednih hrvatskih i europskih sveučilišta, predstavnici transportera, dobavljača, proizvođača, distributera i velikih potrošača plina iz zemlje i inozemstva. Bilo je zastupljeno ukupno 198 različitih plinskih i energetskih poduzeća i organizacija, od kojih čak 80 iz inozemstva te dvadesetak novinara iz 15 medijskih kuća.
Organizaciju ovog skupa podupro je višegodišnji partner ove konferencije i izložbe tvrtka Siemens d.d. te brojni sponzori kao što su INA - Industrija nafte d.d., Plinacro d.o.o., Prvo plinarsko društvo d.o.o., Xperion Energy & Environment GmbH, MET Croatia Energy Trade d.o.o., Podzemno skladište plina d.o.o., RWE Hrvatska d.o.o., IP Systems Ltd. te suorganizator EVN Croatia plin d.o.o.
Mladen Klepac, voditelj poslovne jedinice Energy Power Generation Oil & Gas Solutions i direktor Energy Service Hrvatska, Siemens d.d. predstavio je kratku povijest razvoja Siemensa u Hrvatskoj, inovativne proizvode i rješenja kojima Siemens nastoji poboljšati vlastitu ekološku ravnotežu, dugogodišnje partnerstvo Siemensa s hrvatskim gospodarstvom te divizije i sektore kompanije prema područjima djelovanja (energetika, zdravstvo, industrija, infrastruktura & gradovi).
Želimir Šikonja, izvršni direktor SD Istraživanja i proizvodnje nafte i plina, INA-Industrija nafte d.d., izjavio je da se usprkos brojnim dosadašnjim pozitivnim efektima, liberalizacija tržišta plina značajno usporila. Pritom je istaknuo da je potpuno otvaranje tržišta plina najbolje rješenje za krajnje kupce jer donosi najniže cijene. Napomenuo je i da je Ina ove godine, nakon više decenija pada, uspjela ponovo povećati proizvodnju nafte u Hrvatskoj, uz ostalo i zahvaljujući utiskivanju ugljikovog dioksida u neka stara naftna polja čime je na njima povećana proizvodnja. Nadamo se da će nakon natječaja za istraživanje nafte i plina na Jadranu biti raspisan takav natječaj i za istraživanja na kopnu, kazao je Šikonja. Ustvrdio je i da se Inin plin iz podzemnog skladišta Okoli bez potrebe ubrzano prodaje znatno ispod tržišne cijene kako bi se oslobodio prostor za novog korisnika čime je Ini stvorena šteta, na što je upozorila i Davorka Tancer, direktorica Inine tvrtke Prirodni plin.
Međutim, Krešimir Malec, direktor tvrtke Podzemno skladište plina, naveo je da su od 1. travnja ove godine u skladu s europskim i hrvatskim propisima morali pristup skladištu omogućiti i »trećoj strani« dok je do tada sav raspoloživ kapacitet imala zakupljena Inina tvrtka Prirodni plin. Po novom 70 posto skladišta je na korištenje dobio HEP koji je, prema odluci Vlade, zamijenio Prirodni plin kao opskrbljivač na veleprodajnom tržištu plina zbog čega su, u skladu s europskom praksom, morali prodati preostali Inin plin iz skladišta, istaknuo je Malec.
»HEP je već desetljećima najveći kupac prirodnog plina za svoje termoelektrane, imamo i svoju tvrtku za distribuciju i opskrbu plinom. Svjesni smo da smo preuzeli vrlo odgovornu ulogu na tržištu plina i obvezu sigurne opskrbe tim energentom. No, organizacijski, kadrovski, financijski i stručno smo spremni za kvalitetno obavljanje tog posla pa smo u kratkom vremenu pripremili sve potrebno, a od 1. travnja smo, prema odluci Vlade, uspješno počeli isporuku plina kao novi opskrbljivač na veleprodajnom tržištu«, kazao je član Uprave HEP-a Zvonko Ercegovac.
Predsjednik uprave Plinacra Marin Zovko kazao je da je završen njihov desetogodišnji razvojni program pa je 95 posto Hrvatske pokriveno magistralnim plinovodima. Sada je vrijeme za jači razvoj distributivne mreže, prije svega u Dalmaciji, a njima su prioritet nove veze s plinskim mrežama okolnih država te uključivanje u projekt gradnje Jadranko-jonskog plinovoda i LNG terminala s pratećim plinovodima.
Dalibor Pudić, član Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), rekao je da je njihova zadaća da osiguraju transparentnost, nepristranost, tržišno natjecanje, kao i zaštitu kupaca, prilično teška i nezahvalna. Napomenuo je da je HERA-a nakon donošenja novih energetskih zakona kojima je Hrvatska usklađena s tzv. Trećim paketom energetskih propisa EU, na vrijeme donijela brojne podzakonske propise iz svoje nadležnosti.
Tijekom tri dana održavanja stručnog skupa prezentiran je ukupno 41 znanstveni i stručni rad (od čega 4 pozivna predavanja te 11 radova na posterskoj sekciji) te 10 okruglih stolova u okviru sljedećih tematskih cjelina:
1. Pozivna predavanja
2. Otvaranje tržišta plina – panel diskusija
3. Hibridna tehnika i efikasnost
4. Planirani razvojni projekti
5. Distribuirana proizvodnja energije na kopnu i moru
6. Primjer globalnog pristupa energetici i buduće potrebe
7. Sigurnost i upravljanje
8. Problematika ukopanih plinovoda
9. Proces plinofikacije na području Dalmacije i reguklatorni okvir sukladan EU direktivama
Marcel Kramer, predstavnik Svjetske plinske unije i savjetnik ruskog Gazproma, je govorio o svjetskim trendovima u plinskom poslovanju. U Europi je zbog gospodarske krize smanjena potrošnja, a zbog pada proizvodnje povećavaju se njene potrebe za uvozom tog energenta. Zato su Europi važni novi plinovodi pa tako i Južni tok koji nije samo ruski projekt jer su u njega uključene i zajedničke tvrtke iz viže zemalja EU. Taj projekt će poboljšati sigurnost opskrbe u JI Europi, a prve količine plina mogle bi stići u 2015., najavio je Kramer.
Prema riječima prof. dr. Igor Dekanića za zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta potrošnja plina u Hrvatskoj je rasla do 2007. kada je dosegla 3,3 milijarde prostornih metara. Tada je počelo njeno smanjivanje i kolebanje pa je lani zbog utjecaja gospodarske krize pala na 2,6 milijardi kubika.
U predavanju o proizvodnji plina na Jadranu Laslo Farkaš Višontai iz Ine je rekao da je srednji i južni Jadran, gdje već imaju 33 bušotine, a nedavno je raspisan natječaj za nova istraživanja, izazov za budućnost. U idealnim uvjetima trebat će desetak godina do početka proizvodnje na tom dijelu Jadrana, napomenuo je.
Tvrtka Vaillant d.o.o. iz Zagreba predstavila je iskustva Vaillanta u projektiranju i instaliranju izvedenih rješenja hibridne tehnike kao i praktične rezultate primjene na konkretnim objektima u regiji. Tvrtka Viessmann d.o.o. je prezentirala kompaktne uređaje koji objedinjuju proizvodnju struje i topline i snižavaju potrošnju primarne energije i CO2 emisije, čime doprinose postizanju ciljeva za godinu 2020.
Na panel raspravi o otvaranju tržišta plina je nakon predstavljanja austrijske i njemačke prakse, Pavao Vujnovac, direktor tvrtke Prvo plinarsko društvo koja je najveći uvoznik i drugi najveći opskrbljivač plina u Hrvatskoj, održao je prezentaciju o trenutnom stanju i daljnjem razvoju hrvatskog tržišta. Pritom je istaknuo da su, nakon donošenja novih energetskih zakona usklađenih s europskima, promjenjeni svi podzakonski propisi o plinu kod čega je HERA uspješno odradila veliki posao. Vujnovac je upozorio da bi, u slučaju eskalacije sukoba u Ukrajini, zbog problema s uvozom iz Rusije cijene plina na europskom tržištu mogle porasti. Prema njegovim riječima, u budućnosti, uz ostalo, treba plinsku regulativu usklađivati sa realnim stanjem i zahtjevima tržišta, omogućiti ekonomski isplativ tranzit kroz Hrvatsku, provoditi plansku edukaciju sudionika na tržištu, razvijati skladišne kapacitete i nove dobavne pravce, poboljšati nedorečenosti javne nabave prirodnog plina i provesti druge potrebne mjere.
U raspravi je Miroslav Jerković, direktor tvrtke Gradska plinara Zagreb-Opskrba, upozorio na velike probleme s kojima se već duže suočavaju svi opskrbljivači i distributeri plina u Hrvatskoj. Naime, brojna kućanstva i poduzetnici im neredovito plaćaju potrošeni plin, što je teško rješiti preko sporih sudova, a odobrene marže im nisu dovoljne za normalno poslovanje u takvim otežanim uvjetima. Zbog neplaćanja ta je tvrtka, na primjer, već pokrenula 13 tisuća ovrha i podnjela 5.000 zahtjeva za isključivanje plina neplatišama jer su lani skupili 46 milijuna kuna nenaplaćenih potraživanja. No, za isključivanje je potreban sudski nalog pa sve zapinje na sporim sudovima. Sve to dovodi u pitanje buduće poslovanje opskrbljivača i distributera plina, što su potvrdili i drugi čelnici takvih tvrtki, a takvi problemi, prema informacijama iz njemačkog RWE-a, odbijaju i strane kompanije od ulaska u opskrbu kućanstava. Zato je Jerković predložio da bi HERA i takve velike probleme trebala imati u vidu kod određivanja marži.
Međutim, Nikola Vištica, direktor Sektora za naftu i plin u HERA-i, je rekao da su upoznati s tim problemom pa će nastojati pomoći koliko mogu, ali je napomenuo da ne mogu troškove koje stvaraju neuredni platiše prebacivati na one koji uredno plaćaju svoje račune. To treba riješiti na drugi način u čemu je vrlo važna uloga sudova, kazao je Vištica.
U lipnju ili srpnju trebala bi početi proizvodnja plina na novom plinskom polju Izabela na Jadranu s početnom proizvodnjom od oko 700.000 prostornih metara dnevno, najavio je Jako Križan iz Ine. Osim toga, u studenome ove godine bi, kako smo doznali, trebala početi proizvodnja plina i na jadranskom polju Ika jugozapad s početnom proizvodnjom od oko 500.000 prostornih metara na dan. Time će se povećati dosadašnja Inina proizvodnja na plinskim poljima na Jadranu koja se sada kreće oko 3,1 milijun prostornih metara dnevno, a u prošloj godini je ukupna proizvodnja na tim poljima bila oko 1,15 milijardi prostornih metara. Ina je dosad na devet plinskih polja na Jadranu na kojima je postavljeno 16 proizvodnih i 1 kompresorska platforma proizvela oko 16 milijardi prostornih metara tog energenta.
Karolina Čegir iz Sekretarijata Energetske zajednice iz Beča je u predavanju o potencijalu biometana rekla da je u Hrvatskoj u 2011., prema podacima Agencije za okoliš, nastalo oko 1,65 milijuna tona komunalnog otpada od čega na biorazgradivi dio otpada 36,1 posto (oko 594.000 tona). Iz toga bi se godišnje moglo proizvesti oko 15,7 milijuna prostornih metara bioplina. Nakon što bi se iz njega izdvojili nekorisni plinovi preostalo bi 9,6 milijuna prostornih metara biometana koji bi se mogao koristiti u postojećoj plinskoj mreži. Ta količina plina bi, prema njenim riječima, bila dovoljna za opskrbu oko desetak tisuća stanovnika.Takvom proizvodnjom biometana postigle bi se višestruke koristi jer bi se smanjilo odlaganje biootpada i povećalo korištenje biogoriva na što nas obvezuju i propisi Europske unije. Ali problem je u tome što bi tako proizveden biometan bio skuplji od prirodnog plina iscrpljenog iz plinskih polja, napomenula je Čegir.
Direktor Gradske plinare Zagreb Ante Dodig i njegova kolegica Željka Pinjuh Ćorić su u predavanju „Razvoj SCADA sustava u Gradskoj plinari Zagreb“ predstavili koncepciju novog sustava nadzora i upravljanja distribucijskim sustavom čija je izgradnja u tijeku. Naime, Gradska plinara Zagreb, kao operator plinskog distribucijskog sustava kontinuirano nadzire rad plinskog distribucijskog sustava, kako bi osigurala pouzdanu i sigurnu distribuciju plina, učinkovito i pouzdano upravljanje, uravnoteženje i održavanje distribucijskog sustava te ispunjenje ugovornih obaveza prema korisnicima sustava i krajnjim kupcima.
Čak deset tvrtki predstavilo je svoju ponudu putem komercijalno-tehničke prezentacije, tj. okruglog stola: Cason Engineering Plc., IP Systems Ltd., Kawasaki Gas Turbine Europe GmbH, Macel plin d.o.o., Magyar Foldgaztarolo Zrt., RWE Supply & Trading GmbH, Siemens AG – Oil & Gas Solutions i Xperion Energy & Environment GmbH.
Kao i prošlih godina, zbog iznimno velikog broja prijavljenih radova, i ovaj put je organizirana posterska sekcija u okviru koje je objavljeno i prezentirano ukupno 11 radova iz Hrvatske i inozemstva, što pokazuje kontinuirani rast interesa za izlaganje i sudjelovanje na Međunarodnim susretima stručnjaka za plin u Opatiji
Istodobno je u izložbenom prostoru ispred kongresne dvorane Grand Hotela Adriatic održana najveća trodnevna izložba plinske opreme u Jugoistočnoj Europi na kojoj su svoju ponudu putem štanda i/ili plakata predstavilo ukupno 38 izlagača (od čega 32 izlagača opreme), od kojih 13 iz inozemstva. Na ovogodišnjoj izložbi sudjelovali su proizvođači i zastupnici plinske opreme koji već niz godina zaredom aktivno sudjeluju kao izlagači na opatijskim Susretima stručnjaka za plin, ali i znatan broj novih izlagača plinske opreme iz zemlje i posebno iz inozemstva.
Na kraju ovogodišnje konferencije prof. dr. sc. Miljenko Šunić, predsjednik HSUP-a, zahvalio je svim sudionicima konferencije i izložbe što su svojim sudjelovanjem pridonijeli uspješnosti i kvaliteti ovoga tradicionalnog i za plinsko gospodarstvo važnog skupa, koji je ove godine u Opatiji uspio okupiti čak i veći broj stručnjaka nego prethodne godine i održati visoku kvalitetu unatoč izazovnim vremenima. Prof. dr. sc. Šunić najavio je održavanje sljedećeg, jubilarnog 30. međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin, koji će se ponovno održati u Opatiji od 6. do 8. svibnja 2015. godine.