EU fondovi: dug je i vijugav put do 13 milijardi eura

07.11.2016

Prvi natječaji za projekte koji će se financirati novcem iz strukturnih fondova EU-a trebali bi biti raspisani u drugoj polovini ove godine, dakle već za nekoliko mjeseci, a još su rijetki u Hrvatskoj oni koji razumiju što se tu financira, odakle, koliko i zašto. Čak i brojke o ukupnim raspoloživim iznosima variraju.

Prvi natječaji za projekte koji će se financirati novcem iz strukturnih fondova EU-a trebali bi biti raspisani u drugoj polovini ove godine, dakle već za nekoliko mjeseci, a još su rijetki u Hrvatskoj oni koji razumiju što se tu financira, odakle, koliko i zašto. Čak i brojke o ukupnim raspoloživim iznosima variraju. Tako je, primjerice, zamjenik ministra regionalnog razvoja i EU fondova Jakša Puljiz na godišnjoj konferenciji o toj temi iznio podatak da će nam iz strukturnih i investicijskih fondova od 2014. do 2020. godine na raspolaganju biti 10,265 milijardi eura. Glavnina bi trebala doći iz tri najveća fonda: iz fonda za regionalni razvoj (ERDF) i socijalnog fonda (ESF) možemo povući ukupno 5,228 milijarde, iz Kohezijskog fonda (CF) 2,676 milijardi, a iz fonda za poljoprivredu i ruralnu politiku (EARDF) 2,066 milijardi. Tome treba dodati i najmanje 30 posto doprinosa nacionalnih sredstava, pa je ukupni raspoloživi investicijski potencijal veći od 13 milijardi eura.

Kako će se taj novac dijeliti? Na 11 temeljnih ciljeva određenih strategijom Europe 2020. Na prvi pogled, podijeliti novac iz pet fondova na 11 ciljeva izgleda jednostavno. Ali zašto bi bilo jednostavno kad može komplicirano? Stoga je EU uvela dodatna pravila: novac za jedan cilj može se povući iz dva fonda, novac iz jednog fonda može biti izdvojen za više ciljeva (ali za neke ne smije), dok su za neke ciljeve određena minimalna izdvajanja iz pojedinog fonda. Popis iznimki i pravila podugačak je, a neka od njih su pomalo komična. Primjerice, iz fonda za ruralnu politiku najmanje pet posto sredstava mora se izdvojiti za - urbani razvoj.

No, da bi išta povuklo iz fondova, najprije treba odrediti razvojne prioritete koji moraju biti usklađeni s prioritetima cijele EU. U svim tim razvojnim prioritetima Hrvatska, očekivano, zaostaje za EU-om, osim u jednom: stopa preranog napuštanja školovanja u nas je upola manja od prosjeka Unije. Stoga projekti usmjereni na smanjivanje te stope nemaju velikih izgleda, ali imaju projekti u nekim drugim područjima. U Bruxellesu su vrlo popularni projekti iz područja obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, zbrinjavanja otpada i otpadnih voda, a dobro prolaze i projekti protupožarne zaštite i zaštite od poplava. Veliki su hit, doznao je Puljiz od kolega iz drugih zemalja članica, i potpore za samozapošljavanje, poput onih koje kod nas dodjeluje Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Link >>